Zastupnik Škibola: RBA je pokušala potkupiti Ustavni sud i prevariti CHF dužnike. Treba im oduzeti dozvolu za rad!?

0

Jučer je Index.hr objavi kako je RBA banka natječajem tražila agenciju koja će vršiti pritisak na Ustavni sud kako se dokazano ništetni CHF krediti ne bi proglasili ništavnima i kako bi se banka spasila od visokih odšteta koje bi u tom slučaju morala isplatiti tj. vratiti klijentima.

Na ovakav sramotan i oglas koj’ ujedino predstavlja i kazneno dijelo, prvi je reagirao saborski zastupnik Marin Škibola.

PREDSJEDNIK USTAVNOG SUDA MORA SE ŽURNO OČITOVATI O MEDIJSKIM NATPISIMA O PRITISCIMA RBA BANKE NA SAMOSTALNOST I NEOVISNOST RADA INSTITUCIJE

Nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru Marin Škibola održao je danas u Rijeci konferenciju za medije povodom medijskih napisa o tome da je RBA banka, u slučaju „franak“, pokušala naručiti usluge vršenja pritiska na Ustavni sud.

Udruge, zastupnici i građani pojedinci koji su zbog slučaja „franak“ ušli u otvorenu borbu za očuvanje financijske stabilnosti Republike Hrvatske i očuvanje svoje imovine, uvijek su imali osjećaj da se nasuprot njih nalazi odviše moćan neprijatelj – banke koje kao nositelji financijskog sustava imaju doticaja i utjecaja na političku i pravosudnu elitu. Posljednji medijski natpisi o tome da je RBA banka zbog slučaja “franak“ htjela unajmiti PR agenciju s ciljem vršenja pritiska na Ustavni sud samo potvrđuje spomenutu bojazan kao ispravnu i posve opravdanu. Zastupnik Škibola je istaknuo: „Ukoliko je točno da je u javnom pozivu banke stajala rečenica o usluzi vršenju pritiska na Ustavni sud, što je izričito zabranjeno hrvatskim propisima i suprotno demokratskim uzusima, RBA banka zaslužuje da joj se oduzme dozvolu za rad.“

Tražimo od predsjednika Ustavnog suda žurno očitovanje o istraživačkom članku novinara Ilka Ćimića s portala Indeks. Predsjednik Ustavnog suda treba jasno i nedvosmisleno javnost upoznati s izvršenim pritiscima na instituciju, ili pak direktno negirati da je do istih došlo. Ovo nije nužnost samo zbog spomenutog članka, već i zbog prijašnjih afera vezanih uz Ustavni sud, koji su doprinijeli padu povjerenja građana u tu instituciju, a tiču se upravo prikrivenih, nelegitimnih i nezakonitih utjecaja na rad Ustavnog suda u pojedinim predmetima. Tako je ustavni sudac Ivan Matija u pisanom obliku protestirao pred drugim kolegama jer se vršio lobistički pritisak na suce s ciljem ukidanja presude Sanaderu. Osim toga, ustavna sutkinja Slavica Banić završila je pod mjerama nadzora jer je u kontaktu s optuženikom Zdravkom Mamićem pripremala rušenje izmjena i dopuna Zakona o sportu, kojim se trebao uvesti red u Hrvatski nogometni savez.

Kada jedna banka u okviru svog uobičajenog javnog djelovanja podrazumijeva kao nužnost vršenje pritiska na jednu od najviših samostalnih institucija u državi, onda to otkriva puno o samoj banci, ali daleko više otkriva o pravoj naravi pravno-političkog sustava moderne Hrvatske, kojeg je izgradila naša politička, društvena i financijska elita. Okruženi smo tijelima javne vlasti u kojima ne stanuje odgovornost, u kojima se ne polažu računi za svoj rad, u kojima nema transparentnosti i posvećenosti javnom interesu, a ovaj sindrom nažalost ne zaobilazi ni samostalne i neovisne institucije, pa čak ni one iz pravosudne grane vlasti.

Sastavni dio pozitivnih promjena, koje se moraju dogoditi kako bi Republika Hrvatska postala država iz koje se ne iseljava i država u kojoj žive sretni građani, jest mukotrpan i posvećen rad svih tijela javne vlasti u vraćanju izgubljenog povjerenja građana. Oni koji na ovo nisu spremni moraju otići iz državnog i javnog sustava zauvijek.

Podijeli