HNB priznala da su bili u krivu i da je CHF konverzija bila dobra. Za svoju lošu procjenu neće snositi posljedice!

0
  • HNB u Biltenu o bankama priznaje pozitivne učinke konverzije CHF kredita u euro kredite
  • Udruga Franak podsjeća na veliki doprinos bivšeg ministra financija Borisa Lalovca u rješavanju slučaja „švicarci“

Iako je HNB najavljivala kataklizmu i raspad bankarskog sustava ako se provede konverzija CHF kredita, desilo se upravo suprotno. Kreditno zaduženi su došli do zraka, a ”hrvatski” banakarski sustav je ojačao. Postavlja se samo jedno pitanje: Kako su ekonomski laici i ljudi s ulice napravili bolju procjenu od vrhunskih ekonomskih stručnjaka u HNB-u? Jedino logično objašnjenje je: Ljudi u HNB-u su nesposobni, korumpirani ili oboje!

HNB je napravila veću štetu Hrvatskoj od svih ratnih razaranja. Svaki put im je izgovor da nisu znali, kao što nisu znali niti da će cijena zlata skočiti pa su rasprodali sve naše zlatne rezerve u bescijenje i oštetili nas za milijarde eura. Ako ne znaju, onda nisu kvalificirani za posao koji obavljaju. Naravno da su sve znali i ubirali dobre provizije za svoje kriminalne aktivnosti. Niti jedna normalna centralna banka ne bi dopustila plasiranje CHF kredita u zemlji u kojoj je službena valuta kuna i u kojoj je ta ista kuna snažno vezana uz euro. Činjenica je da bi HNB najnormalnije mogli puno bolje voditi ljudi sa ceste i to za puno manje novca nego što sad izdvajamo za Vujčića i ostale kriminalce u toj ustanovi. Svi CHF krediti su ništavni i svi korisnici takvih kredita bi trebali dobiti odštetu, a cijeli vrh HNB-a bi trebao završiti u zatovru.

Prenosimo priopćenje Udruge Franak povodom HNB-ovog priznanja da su učinci konverzije CHF kredita bili ipak pozitivni.

 

Zagreb, 5. rujna 2017. Na temelju podataka objavljenih u posljednjem Biltenu o bankama Hrvatske narodne banke, učinci provedene konverzije kredita u švicarskim francima pokazali su se izuzetno dobrima, suprotno svim bankarskim predviđanjima, a čak su i dodatno ojačali hrvatski bankarski sustav.  Prema pokazateljima poslovanja kreditnih institucija, provođenje konverzije kredita s valutnom klauzulom švicarski franak u euro, koje je započelo krajem 2015. i nastavilo se najvećim dijelom tijekom 2016. godine, utjecalo je na poboljšanje kvalitete stambenih kredita stanovništvu. Na teret otprije formiranih rezervacija, učinjeni su djelomični otpisi glavnica kredita u iznosu od 6 milijardi kuna. Kako se nadalje u HNB-ovu Biltenu navodi, djelomični otpis glavnice je, logično, utjecao na poboljšanje kreditne sposobnosti klijenata, na prijevremene otplate kredita i refinanciranje kredita, ostvareno je poboljšanje kvalitete stambenih kredita građanima pa su evidentirani i prihodi od ukinutih troškova te je smanjen udio tzv. loših kredita. Veliki broj konvertiranih kredita refinanciran je kunskima, a ukupan broj stambenih kredita smanjio se za 2,2%. Stopa ukupnog kapitala banaka u godinu dana je porasla za 2%, a rastom kapitala smanjila se izloženost kreditnom i valutnom riziku.

Podsjećamo da je Udruga Franak u svojim projekcijama učinaka konverzije sve to predviđala. Srećom, istomišljenika i suborca protiv samovolje banaka pronašli smo u Borisu Lalovcu, bivšem ministru financija za vrijeme čijeg mandata su doneseni tzv. zakoni o konverziji, i koji je pokazao svijest o teškom položaju dužnika u CHF kreditima te volju i htijenje da se slučaj „franak“ riješi. Tako je Lalovac u rujnu 2015., prije samoga stupanja na snagu zakona o konverziji, oštro reagirao na izvještaj HNB-a kojim se mogući trošak konverzije prenapuhao na 8 milijardi kuna, a isticao je i to da su se bankari u dugim i teškim mjesecima pregovora rugali Vladi, ministrima i građanima s CHF kreditima.

Izuzetno nas vesele podaci koji su izneseni u spomenutom Biltenu objavljenom 23. kolovoza na službenim stranicama HNB-a i koji dokazuju da je konverzija bila ispravna i opravdana. Napominjemo još jednom da je Ustavni sud također potvrdio svojom odlukom od 7. travnja ove godine da je konverzija bila ustavna. Svi ti pozitivni podaci nagrada su za sav naš uloženi trud.

Stoga je neopravdan postupak Zagrebačke banke, koja svake godine ostvaruje enormne profite, a odlučila se putem banke majke tužiti Republiku Hrvatsku u Washingtonu. Ponavljamo stav da je taj arbitražni postupak nelegalan, da arbitražni centar u Washingtonu nije nadležan za taj slučaj i da svatko pravdu mora tražiti na sudovima u Republici Hrvatskoj te na Sudu EU-a.

Udruga Franak

Izvor korištenih podataka:

Bilten o bankama 17, 30(2017). URL:https://www.hnb.hr/documents/20182/2020824/hbilten-o-bankama-30.pdf/42efdf39-5ba2-4111-9efd-1a9b80ff78e8 (2017-09-04)

Podijeli