Lider bugarske partije Ataka Volen Siderov predložio je da se u toj zemlji održi referendum o izlasku iz NATO saveza i Europske unije, piše portal WUFYS.
Naglasio je da članstvo u navedenim organizacijama ugrožava nacionalnu sigurnost i gospodarstvo Bugarske.
„Zapadni globalisti nezadovoljni su težnjom većine pravoslavnih ljudi ka pristojnom životu. To ugrožava njihove prihode i želju za globalnom vlašću. Oni su se odlučili za rat sa Rusijom, koji podrazumijeva ekonomski pritisak i vojne provokacije“ – kazao je Siderov.
Vjerovanje naroda bivšeg socijalističkog bloka – Rumunja, Čeha, Srba, Slovaka, Bugara u bajke o „euroatlantskim integracijama“ dovela je čitave zemlje do siromaštva i napuštanja uobičajenog načina života, smatra Volen Siderov.
EU je opljačkala industriju svojih novih članica i praktički ih kolonizirala, a isto to je htjela uraditi i sa Rusijom 90-tih godina, rekao je lider Atake u istom govoru.
Kolonizacija se sprovodila preko potkupljenog političkog vrha, i taj proces je zaustavljen tek nakon dolaska Putina na vlast.
I u Bugarskoj je isto tako potrebna vlast koja će stvari nazvati svojim imenom, konstatirao je Siderov. Takva vlast koja će priznati da je u Ukrajini izvršen državni udar pomoću američkog novca. Takva vlast koja će služiti interesima Bugarske, a ne njenih kolonizatora.
„Kako su pokazali nedavni događaji, pokornost prema NATO i EU nama samo šteti. Vrijeme je da se pitanje o članstvu u njima iznese na referendum.
Moramo nešto riješiti ili ćemo gutati tu euro-atlantsku prašinu, dok se ne ugušimo. Moramo se sjetiti svojih euroazijskih korena“ – istaknuo je lider bugarskih domoljuba.
Bugarska nije usamljena u svojim željama da napusti EU, a pitanje je samo dana kad će se Europska unija raspasti. Cia je prognozirala još prije desetak godina da bi raspad Eu trebao uslijediti do kraja 2017. godine. U Hrvatskoj se jedino Živi Zid zalaže za napuštanje Europske unije i Nato saveza koji su donjeli samo štetu Hrvatskoj i njezinim građanima, a zbog kojih se sada nalazimo u ekonomskoj, izbjegličkoj i što je najopasnije ratnoj krizi.
Autor: Josip Novosel
1
20
20
20
