Vratio sam se s mora, pogledao prema nebu i upitao Stvoritelja: ”Bože, zar si pozvao mene da recenziram album klasične glazbe?” Bog: ”Nisam ja nikog zvao, a ponajmanje tebe. Ne spominji moje ime uzalud, a pogotovo ne u promotivne svrhe!”
Vjerojatno mi se osvećuje jer sam prestao ići u crkvu, ali nije sad ni mjesto ni vrijeme za religijske rasprave. Naime, u vrijeme kad nitko ništa ne čita, samoubojstvo je objaviti nešto vezano za klasičnu glazbu i očekivati da će netko kliknuti na to, a upravo to ja sad radim. Ovo je moja samoubilačka misija. Klasična pijanistica Sabrina Zelić koja inače i predaje klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu uopće ne bi bila objavljena u ovoj priči da na Pelješcu nisam sreo svog profesora saksofona Sašu Nestorovića koji me upoznao s njom i rekao da moram poslušati njen novi pijanistički album ”Portret Skrjabina”.
Jamačno se sad pitate: ”Tko je Sabrina Zelić? Nikad čuli. Znamo za Prijovićku…” U pravu ste. Upitao sam se i ja, a onda sam stavio njezin album u CD player (naime, ja sam jedan od onih tajkuna koji još uvijek koriste CD playere) i uz klavirske zvuke bacio oko na njenu biografiju.
Sabrina Zelić je diplomirala na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi Pavice Gvozdić. Brojni nastupi, nagrade i priznanja tijekom studija kao stipendistu je vode na daljnji nastavak studija na Moskovski državni konzervatorij P. I. Čajkovski, gdje je završava prvo specijalizaciju u klasi prof. Mirvis, a potom i poslijediplomski studij pod mentorstvom znamenitog ruskog pijaniste Nikolaja Petrova. Znamo svi dobro tko je Nikolaj Petrov.
Danas nije popularno promovirati Rusiju, ali činjenica je da je ruska škola najbolja (šah, gimnastika, klavir, MMA….)
1996 godine. Od prvog solističkog recitala u dobi od 13 godina Sabrina Zelić je neprekidno do danas prisutna na pijanističkoj sceni. Kao solistica održala je brojne solističke koncerte kako u zemlji tako i u inozemstvu. Kao solist je nastupala s orkestrom Sarajevske filharmonije te sudjelovala u projektima Zagrebačke filharmonije. Nastupajući kao komorni glazbenik surađuje s renomiranim kolegama iz Hrvatske i Rusije i ostvaruje niz značajnih koncerata u prestižnim dvoranama ove dvije zemlje.Njezin doprinos glazbenoj zajednici prepoznat je od strane Ministarstva kulture Republike Poljske, koji ju je odlikovalo ordenom Zasluga za poljsku kulturu 2010. godine. Kao klavirski pedagog djeluje na klavirskom odsjeku Muzičke akademiji Sveučilišta u Zagrebu, spajajući tradiciju zagrebačke i ruske pijanističke škole. Njezin rad ostavlja trajan trag na globalnoj glazbenoj sceni.
Rekao bih nešto više o njezinom albumu, ali nisam stručnjak. Što da napišem? Prsti su joj letjeli crno bijelim tipkama brže od plenkovićevih Rafala… ili prvi stavak ima mirnoću kakve se ne bi posramio niti Alajčauš kad je uzjahao konja na Sinjskoj alci i bez da trepne pogodio u sridu, a Plenković ga je pritom ponosno gledao poput Tito Tuđmana kad ga je primao u pionire…
Ti dani u mjesecu kad Dragi Vođa recenzira albume klasične glazbe? Ipak NE. Odlučio sam samo kopirati ovu stručnu recenziju.
Prije recenzije: Ono što ja mogu je dati neki savjet kako da se album što bolje ispromovira i proda. Npr.: Nakon što je Sabrina cijelog života bila zarobljena u tijelu žene, konačno je krenula putem tranzicije i otkrivanja muškarca u sebi, ali kao i u glazbenom izričaju, ne želi se ograničavati pa tako ne dozvoljava nikome da ju oslovljavaju s ONA ili ON, već isključivo s ONO. Ovo su neki trendovi koji danas prolaze 🙂
STRUČNA RECENZIJA
Kultura ‖ Glazbena scena
(Pečat 711/2022, str. 68)
Skrjabin, usprkos (1872–1915)
Piše SMILJKA ISAKOVIĆ
Aleksandar Skrjabin bio je mistik. U nekom trenutku shvatio je da je glazba čarobna djelotvorna energija koja može promijeniti ljudsku svijest, a samim time i cijeli materijalni svijet
……
Skrjabin je za svojeg kratkog vijeka napisao veliki klavirski opus zahtjevnog pijanizma i kompliciranog dinamičkog spektra klavirskih boja. Ciklus od 24 Preludija op. 11 skladao je po ugledu na Chopinove. Minijaturna remek-djela u kojima u minuti ili nešto više treba prikazati različita raspoloženja, organizirana su u durske i paralelne molske tonalitete kvintnim krugom naviše. Sabrina Zelić visokim je lirskim senzibilitetom donijela svaki od preludija, s profinjenim rubatom u gotovo slobodnom preludiranju kroz mnogobrojne dinamičke raspone. Preludirati, a ne ugroziti formu, veliko je umijeće, čime je pijanistica vladala od početka, od C-dur preludija u kome skladatelj koristi klastere dijatonskih tonova u psihičkom pomaku i njegove paralele i meditativnog a-mol preludija. U sporom e-molu istaknula se prelijepa dionica lijeve ruke, jer u Skrjabinovu pijanizmu obje ruke imaju podjednak tretman u svakom pogledu. Jedan za drugim, odvojeni, a opet dio jedinstvene slike. Preludiji su u Sabrini Zelić dobili vrhunskog interpretatora koji je držao tenziju od početka do kraja ove rascjepkane skladbe. Od pijanista se kod Skrjabina očekuje ne samo vrhunska tehnika nego i mentalna organizacija i koncentracija vrhunskog sportaša.
U drugom dijelu koncerta izvedena je Sonata broj dva, nazvana Sonata-fantazija, koju je Skrjabin pisao skoro pet godina, jedna od njegovih najizvođenijih skladbi. Po uzoru na Beethovenovu Mjesečevu sonatu, prvi stavak asocira na mjesečinu koja se ogleda u mirnom južnom moru, da bi drugi, Presto, predstavio ogromno prostranstvo oceana u uzburkanosti oluje. Šopenovski, ali i impresionistički, tehnički i glazbeno predstavlja izvođača na najbolji, istovremeno i najteži način. Sabrina Zelić i u ovom se pijanističkom izazovu pokazala kao zreo umjetnik s izuzetnim dinamičkim potencijalom i virtuoznošću. Priredila je večer za pamćenje.
PS: Album možete kupiti za cijenu velike porcije ćevapa u web shopu Croatie Records za samo 12 eura: https://webshop.crorec.hr/proizvod/sabrina-zelic-portret-skrjabina-portait-of-scriabin/
Autor teksta koji vjerojatno nitko neće pročitati osim ljubitelja klasične glazbe koji se mogu izbrojati na prste jedne ruke: Josip Novosel aka Vin Diesel za siromašne, samoprozvani Dragi Vođa, rekreativni kamatar iz Čučerja, dopisni član magazina ”Nabijem te na klavir, izvadi harmoniku!”, prijatelj imućnih, prije svega čovjek, a tek onda tajkun i Gastro Snob.
1
20
20 
20
