U SLOVENIJI DONESENA PRAVOMOĆNA SUDSKA PRESUDA KOJOM JE PRESUĐENO DA JE UGOVOR S VALUTNOM KLAUZULOM CHF NIŠTETAN ODNOSNO NEVAŽEĆI

0

Zagreb, 19. siječnja 2018. U Hrvatskome saboru održana je konferencija za novinare u kojoj su zastupnik stranke SNAGA Goran Aleksić i istaknuti član Udruge Franak Denis Smajo govorili o pravomoćnoj sudskoj presudi u Sloveniji, kojom je jedan ugovor o kreditu s valutnom klauzulom CHF proglašen ništetnim odnosno nevažećim te su se osvrnuli na ukupnu EU sudsku praksu vezanu za CHF ugovore o kreditu. Na Višem sudu u Ljubljani, u privatnoj sudskoj parnici koju je jedan bračni par vodio protiv Banke Sparkasse d.d., donesena je prva pravomoćna sudska presuda kojom je ugovor s valutnom klauzulom CHF proglašen ništetnim odnosno nevažećim. Ukratko, presudom se utvrđuje da su ugovorne strane dužne jedna drugoj točno onoliko eura koliko je primljeno od druge strane, razlika tečaja više ne postoji, otplata kredita koja je trebala trajati do 2027. prekida se te je bračni par nakon presude dužan još cca. 19.500 eura, dok je prije presude bio dužan ukupno 72.000 eura. U međuvremenu je otplaćen dio duga, pa će nakon prebijanja ostatak duga iznositi oko 11.000 eura. Osim toga, briše se i uknjižba založnoga prava te banka mora platiti ukupno 6.000 eura parničnih i sudskih troškova. Viši sud u Ljubljani preinačio je prvostupanjsku presudu koja je bila u korist banke, i to prije svega zbog sudske prakse Suda EU koji je presudom C-186/16 nedvojbeno postavio temelje za utvrđivanje nepoštenosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli. Razlika u odnosu na prethodne postupke u Sloveniji jest ta da su viši sudovi dosad vraćali postupke na prvi stupanj, a ta presuda za ništetnost ugovora jest prvi slučaj u kojemu je viši sud preinačio prvostupanjsku presudu i nije vratio postupak na ponovno odlučivanje, nego je udovoljio tužbenom zahtjevu dužnika i presudio pravomoćno da je ugovor o kreditu s valutnom klauzulom CHF nevažeći ugovor.

Dosad je već u pet EU država pravomoćno presuđeno da je valutna klauzula CHF nepošteno ugovorena, najprije je to bilo u Austriji, zatim 2015. u Španjolskoj, 2017. u Njemačkoj, i to u korist pravne osobe Sjeverne Rajne – Vestfalije, u Grčkoj u kolektivnom procesu koji se tiče 70.000 dužnika te je konačno donesena i prva pravomoćna privatna presuda u Sloveniji kojom je presuđeno da je ništetan kompletan ugovor s valutnom klauzulom CHF.

 

Valja napomenuti da su u svim državama EU, pa tako i u Hrvatskoj, krediti s valutnom klauzulom CHF ugovarani na potpuno identičan način, bez ikakvih upozorenja na rizike i posljedice koje može uzrokovati periodično vrlo nestabilni tečaj CHF, što je kasnije tijekom otplate uzrokovalo značajnu neravnotežu prava i obveza na štetu potrošača. Ipak, valja naglasiti da su u Hrvatskoj ugovori s VK CHF još nepovoljniji u odnosu na slovenske, ali i njemačke i španjolske ugovore, jer su slovenske i druge banke u zapadnoj EU, za razliku od hrvatskih banaka, ugovarale zakonit način promjene kamatne stope te su se u njihovim kreditima kamatne stope konstantno smanjivale zbog pada Libora, za razliku od Hrvatske gdje su kamate rasle samovoljnim odlukama banaka pa su rate rasle i zbog tečaja i zbog nezakonito povećane kamate. Slovenski dužnici imali su zbog zakonite kamate dosta manje anuitete od hrvatskih te su dosad platili manje ukupne iznose anuiteta i do 15%, dok su im se istodobno glavnice smanjile također za 10% do 15% više nego hrvatskim dužnicima u sličnim kreditima. Drugim riječima, hrvatske banke bi u slučaju ništetnoga ugovora bile dužne vratiti određenu količinu novca dužnicima, a ne bi dužnici bili još nešto malo dužni kao što se to dogodilo u slovenskom sudskom procesu. Naglašava se i to da konverzijom CHF kredita u Hrvatskoj nije postignuta potpuna pravda, i da se isključivo ništetnošću ugovora dolazi do potpune pravde!

Nakon takve uistinu relevantne sudske prakse opravdano očekujemo da će i Visoki trgovački sud (VTS) u RH donijeti sličnu presudu u kolektivnom slučaju franak. Ukoliko VTS presudi da je valutna klauzula CHF ugovorena na nepošten način zbog čega je ona ništetna odnosno nevažeća, to će širom otvoriti vrata za obeštećenje svih 120.000 dužnika koji su ugovarali takve kredite između 10. rujna 2003. i 31. prosinca 2008. Prema grubim procjenama banke su hrvatskim dužnicima dužne još cca. 10 milijardi kuna razlike tečaja i preplaćenih kamata za CHF kredite te cca. 5 milijardi kuna preplaćenih kamata u EURO i KUNSKIM kreditima. Ako znamo da su banke u zadnjih 12 godina ostvarile cca. 50 milijardi kuna dobiti, nitko ne mora strepiti zbog toga što će te iste banke morati vratiti dio nepošteno i neosnovano stečenog novca dužnicima, i to onaj dio koji su nezakonito stekle ugovaranjem nepoštenih i time ništetnih ugovornih odredaba o valutnoj klauzuli CHF te nepoštenih odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi. Važno je naglasiti da štediše neće biti ugroženi troškovima banaka za obeštećenje dužnika u milijardama kuna, koje će se kad-tad dogoditi.

Podijeli