Nakon što su Denisa Smaju izbacili iz Udruge Franak jer se borio isključivo za interese CHF dužnika, a ne svoje, formirane su brojne grupe Frankera, među kojima i Facebook grupa Frankeri koja je za razliku od ”UF” nastavila borbu protiv banaka koje su plasirale kriminalne CHF kredite. Dok se vodstvo ”UF” zalagalo za djelomičnu ništetnost CHF ugovora i navodilo ljude da sastavljaju takve tužbe, što je išlo isključivo u korist bankama, Frankeri su se konstantno borili za NIŠTETNOST CHF ugovora što je išlo u korist klijentima. Kako su kamata i valuta proglašeni ništetnima, a oni predstavljaju cijenu ugovora i bez njih ugovor ne može opstati, tako je već dokazano i presuđeno u Hrvatskoj, ali na EU sudu da su svi CHF ugovori u Hrvatskoj ništetni od trenutka sklapanja, a ništetnost po zakonu ne može nestati nikakvim naknadnim aneksom ugovora tj. konverzijom.
Nedavno je u Facebook grupi Frankeri objavljena presuda suca Mislava Polića iz Splita koji je konvertirani CHF ugovor proglasio NIŠTETNIM i tako još jednom potvrdio da su Denis Smajo i Frankeri bili u pravu, a vodstvo UF i kriminalne banke u krivu. Prenosimo objavu u cjelosti:
NIŠTETAN CHF UGOVOR, OPĆINSKI SUD SPLIT!
CHF ugovor utvrđen je ništetnim, zajedno s aneksom kojim je 2011. provedena konverzija u EURO kredit. Sudac je bio Mislav Polić, sa Općinskog suda u Splitu.
Kredit je iznosio 1.200.000 kuna (250.000 CHF), koji je tužitelj aneksom ugovora konvertirao 2011. u EURO kredit.
Ukratko iz presude:
1. Kod ocjene ništetnosti, ugovor se sagledava kao cjelina te se nepoštene odredbe sagledavaju kumulativno, kako je to predviđeno Direktivom 93/13 i presudom Suda EU C-377/14.
2. Ključne ugovorne odredbe o valuti (glavnom predmetu) i kamatnoj stopi (cijeni) ništetne su, a one su još opterećene anuitetnom otplatom koja dodatno usporava smanjivanje glavnice kredita.
3. Budući da su sve te odredbe bitni sastojci ugovora koji čine predmet, cijenu, i vrijeme vraćanja kredita, i svi su ti sastojci ništetni, to znači da ugovor ne može opstati bez tih bitnih sastojaka.
4. Da se radi o bitnim sastojcima ugovora već je prije utvrdio Vrhovni sud RH revizijom Rev-907/02, zatim Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici presudom Gž-115/20 te Sud EU u presudama C-186/16, C-118/17 i C-260/18.
5. Održavanje na snazi takvog ugovora bilo bi suprotno ciljevima Direktive 93/13, a glavni ciljevi su obeštećenje potrošača i odvraćanje banke od takvog ponašanja ubuduće.
6. Osim toga, s aspekta obveznog prava radi se o ugovaranju nerazmjerne koristi za banku, što je u skladu s presudom Ustavnog suda U-III-380/01 također temelj za utvrđenje ništetnosti ugovora.
7. NAJVAŽNIJE: Budući da je ništetan temeljni ugovor, ništetan je i dodatak kojim je provedena konverzija, što je u skladu s revizijom Vrhovnog suda RH Rev-2868/18, kojom je jasno i nedvojbeno utvrđeno da naknadnim uklanjanjem ništetnih odredaba ništetan ugovor ne postaje valjan, jer je on ništetan od početka.
Bravo za suca Mislava Polića i bravo za odvjetnika Srđana Kalebotu kojeg nismo spomenuli u trenutku pisanja teksta jer smo tu informaciju tek kasnije dobili!
1
20
20
20
