Svi mediji pišu o epidemiji Korona virusa iako se zaraženi mogu brojati na prste jedne ruke, a mrtvih uopće nema. Vlada se digla na noge, mediji skupljaju klikove na senzacionalističkim naslovima… svi su u pripravnosti oko opasnosti koja ne postoji. Najobičnija gripa je puno opasnija od Korone.
Za razliku od Korona virusa, banke su prevarile i uništile 125 tisuća korisnika CHF kredita. Kad tome dodamo njihove članove obitelji i jamce, riječ je o preko pola miliona ljudi koji su dovedeni u bezizlaznu situaciju. 48 ljudi si je oduzelo život zbog CHF kredita. To je 48 potvrđenih ubojstava od strane banaka. Tisuće ljudi se razvelo i napustilo RH, banke su im uništilje obitelj, tisuće ljudi se psihički i fizički razboljelo, mnogi su dobili rak i samo je pitanje dana kada će i oni umrijeti zbog kriminalnog ponašanja banaka i neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa.
ŠTO ČEKA VRHOVNI SUD? Ništetna je kamata, ništetna je valutna klauzla, ništetna je konverzija, ništetan je ugovor…. Ima li išta kod banaka da nije ništetno?
TKO ĆE LJUDIMA VRATITI IZGUBLJENE GODINE ŽIVOTA? KOLIKO BI MILIONA EURA SVAKI KORISNIK CHF KREDITA TREBAO DOBITI OD BANAKA ZA DUŠEVNE BOLI I IZGUBLJENU MLADOST?
Svakodnevno smo svjedoci kriminalnih aktivnosti banaka, ali niti jedan bankar u Hrvatskoj još nije završio u zatvoru, niti jednoj banci nije oduzeta dozvola za rad, a CHF krediti još nisu proglašeni ništetnima.
Takav kriminal nije bio moguć bez blagoslova HNB-a, DORH-a, Vlade.
Nacional je u novom broju ekskluzivno objavio da je Zagrebačka banka pod sumnjom da je većem broju svojih klijenata omogućila pranje novca jer veliki broj transakcija, koje se zbog visine transferiranih novčanih iznosa sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca trebaju temeljito provjeravati, ta banka uopće nije provjeravala.
Trenutačno ovu aferu istražuju Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija.
Ostavke u menadžmentu Zagrebačke banke nastavljene su odlaskom još dvojice članova Uprave: Eugena Paića-Karege zaduženog za maloprodaju i Nikolausa Maximiliana Linarića u čijoj je nadležnosti bilo korporativno, investicijsko i privatno bankarstvo.
Ako je netko prao novac, ne može samo dati ostavku. Mora završiti u zatvoru.
Da je konačno voda došla do grla i da se više ne može zatvarati oči na bankarski kriminal, dokazala je nedavna presuda Ustavnog suda. Ustavni sud je odbio ustavnu tužbu Zagrebačke banke koja je tvrdila da nije imala pravedno suđenje, odnosno da treba ukinuti ranije sudske odluke Vrhovnog suda RH, Županijskog suda u Osijeku, te Općinskog suda u Osijeku u slučaju u kojem su ništetnima proglašene promjenjive kamate na kredite u švicarskim francima.
Dobre vijesti dolaze i iz Francuske. Neki dan je BNP banka u Francuskoj osuđena zbog CHF kredita zbog čega mora platiti između 100 i 150 milijuna eura štete potrošačima!
Prijevod članka:
“Strogost presude iznenadila je u srijedu sve sudionike. Kazneni sud u Parizu oštro je osudio BNP Paribas Personal Finance zbog toga što je između 2008. i 2009. prodavao zajmove na nekretninama denominirane u švicarskim francima, ali otplaćujuće u eurima (pod nazivom Helvet Immo). Kreditna podružnica BNP Paribas optužena je da je sa 4600 zajmoprimaca sakrila rizike ovog zajma, rizici koji su se kasnije materijalizirali na štetu potrošača.
U srijedu je BNP Paribas Personal Finance, poznat u Francuskoj pod markom Cetelem, proglašen “krivim za lažnu marketinšku praksu” i “prikrivanje” ovog prekršaja. Naređeno joj je da plati 187.500 eura, maksimalnu kaznu. I morat će nadoknaditi štetu 2.300 dužnika koji su pokrenuli građansku tužbu, za pretrpljenu financijsku i moralnu štetu. Potonji će dobiti od 10.000 do 20.000 eura za nematerijalnu štetu. Prema Charlesu Constantin-Valletu, odvjetniku koji je zastupao 1.300 građanskih stranaka i udrugu potrošača CLCV, tom će se iznosu dodati između 40.000 i 60.000 eura (potonji iznos za zajam od 150.000 eura) za financijski gubitak. Sud je također dodijelio nadoknadu pravnih troškova do 3.500 eura po dužniku.
Osim toga, dvije udruge potrošača (UFC-Que Choisir i CLCV) dobile su svaka više od milijun eura zbog štete kolektivnom interesu potrošača. Prilično rijetko, kazneni sud je također odlučio privremeno izvršiti svoju odluku uz “isplatu dodijeljene štete”. To će prisiliti banku da zapravo isplati ove iznose potrošačima čak i ako se odluči žaliti.
Presuda suda je dočekana gromoglasnim aplauzom u prepunoj dvorani u srijedu. “Sud je odlučio da BNP Paribas snosi devizni rizik koji trpe zajmoprimci”, objašnjava Charles Constantin-Vallet. “Očekuje se da će banka žrtvama platiti između 100 i 150 milijuna eura. Strogost presude proporcionalna je težini predmeta. ”
BNP Paribas, koji je na suđenju u studenom odbacio bilo kakvu nezakonitu praksu, u srijedu je zadržao mogućnost žalbe na kaznu u roku od deset dana. “Čini se da odluka donesena nije u skladu s odlukama koje su do sada izrekli građanski sudovi”, objašnjava Ludović Malgrain, odvjetnik BNP.”
1
20
20
20
