Predstavljamo vam mladu, talentiranu zagrebačku slikaricu, Katarinu Ferek.
Recite nam nešto o sebi Katarina.
”Oduvijek su me fascinirala svijetla reklama u gradu, razni natpisi, ekrani tijekom šetnja noću. O tome da želim razviti što veću količinu svijetla i raznolikost boja navela me da istražujem i promišljam od realnog do apstraktnog i ekspresivnog sadržaja. Pokušala sam čim više promatrati oko sebe, uvidjeti detalje koje dosad nisam primjećivala samo da bi sakupila čim više podataka koje sam željela imati u svojem vizualnom djelu.”
”Kako volim čitati i zanima me psihologija, psihoanaliza, a i sam povijesni dio, odlučila sam podijeliti svoje misli mog osobnog iskustva i povijesnog djela koji sam odabrala koje ja smatram važnim u izboru moje teme. Tijekom čitanja knjiga izdvojila sam nekoliko dijelova koje sam smatrala sebi zanimljivim i koje sam uspjela povezati sa samom sobom.”
”Temelj mojih slika su fotografije. Bez njih ne bi ni mogla funkcionirati. Jest da imam viziju u glavi kako nešto treba izgledati, ali bitno mi je da se mogu osvrnuti na realan prikaz grada. To mi pomaže da se snađem u cijeloj toj gužvi i zbrci. Profesor nam je uvijek govorio na izbornom predmetu koji sam uzela na prvoj godini Osnove fotografija da je za dobru fotografiju bitan trenutak. U potpunosti se slažem s time. Uvidjela sam da je za moje fotografije uistinu bitan trenutak jer sam morala čekati čak i jedan sat stari tramvaj što je danas rijetkost. A samoj sam sebi zacrtala u glavi da baš želim staru jedinicu.”
”Velik broj negativa je potreban da bi jedan uspio dobro za postizanje ozbiljnih rezultata. Ako čovjek želi napraviti dobru fotografiju on ju već mora vidjeti. Fotografija se prije usredotočuje na temperament, a potom na aparat. Meni je bilo vrlo bitno da svoje fotografije nabravim noću jer mi je sam taj ambijenat vrlo odgovarao. Neke sam snimila u kišnoj noći kako bi dobila bljesak koji sam očekivala na asfaltu. Iako je na fotografiji nebo posve neutralno naročito što fotografiram u sumrak ili po noći na svojim slikama ostavljam svoj neki imaginarni doživljaj raznolikosti boja i svijetlosti. To je taj dio kako ja vidim podsvjesno grad noću.”
”Svoj rad bi mogla također povezati s vjerom. Imam čvrst stav da Bog postoji i da je zaslužan za sve što je stvorio. Smatram da mi je Bog dao talent i da njemu služim na taj način. Od prirode do svega modernog što je stvoreno. Sam čovjek je zaslužan da na proces njegova rada utječe velik dio njegovnog duhovnog života. Ja često znam zatvoriti oči i razmišljati. To je dio moje molitve. U toj molitvi dobijem inspiraciju koja me motivira da dalje promišljam. U mojoj imaginaciji se javljaju kombinacije boja i ostalih oblika. Taj duhovni dio je bitan čimbenik u mom stvaralačkom djelu bez njega nikako nebi mogla stvarati.”
”Jedna od karakteristika srednjovjekovnih estetičkih formulacija jest da se odnose na sve i mi na što se može odnositi na ljepotu Boga. U vezi s osjećajem za boju srednji vijek pokazuje najživlju sklonost za osjetilne vidove stvarnosti. Sklonost za boju i svjetlost je srednjovjekovni odgovor koji je kasnije artikuliran kao znanstveni. Zanimljivo mi je da mnoge temeljne pojmove koje je razradila srednjovjekovna estetika proživjet će u sljedećim stoljećima sve do naših dana. Uklopljeno je u druge kontekste kojim su dublje promjenjivi. Jedna od karakteristika srednjovjekovnih estetičkih formulacija jest da se odnose na sve i mi na što se može odnositi na ljepotu Boga.”
”Svoj rad bi mogla također povezati s vjerom. Imam čvrst stav da Bog postoji i da je zaslužan za sve što je stvorio. Smatram da mi je Bog dao talent i da njemu služim na taj način. Od prirode do svega modernog što je stvoreno. Sam čovjek je zaslužan da na proces njegova rada utječe velik dio njegovnog duhovnog života. Ja često znam zatvoriti oči i razmišljati. To je dio moje molitve. U toj molitvi dobijem inspiraciju koja me motivira da dalje promišljam. U mojoj imaginaciji se javljaju kombinacije boja i ostalih oblika. Taj duhovni dio je bitan čimbenik u mom stvaralačkom djelu bez njega nikako nebi mogla stvarati.”
”Psihologija i psihoanaliza su me oduvijek kao nekavi smjerovi fascinirali. Sam psihološki pristup je bitan da se razradi podsvijest nekakve vizualne misli. Psihoanaliza se prije svega uči na vlastitu tijelu proučavanjem vlastite osobnosti. Moja osobnost kao slikarice je da promišljam, proživljavam te na kraju stvaram.”
”Izdvojila sam iz Freudovog djela „Uvod u psihoanalizu“ koji mi je također bio vrlo zanimljiv; Psihoanaliza želi psihijatriji ponuditi nedostajuću temeljnu osnovu nadajući se da će otkriti zajedničko tlo na kojem će im postati razumljiv susret tjelesnih i duševnih poremećaja. Prva od tvrdnji psihoanalize kaže da su duševni procesi sami po sebi nesvjesni dok su oni svjesni tek djelići i dijelovi cjelokupnog duševnog života.”
”Traumatske neuroze pružaju jasne nagovještaje toga, da im se u samom temelju nalazi fiksiranje na trenutak traumatične nesreće. Trauma ima ekonomičan smisao-događaj koji u kratkom vremenu duševnom životu donosi takvo jedno snažno narastanje podražaju da njegovo savladanje ili dovršavanje ne uspijeva na neuobičajen način iz čega moraju proizaći trajni poremećaji iz pobuđivanja energije. Simptomi se oblikuju iz nesvjesnih procesa.”
”Time sam se htjela nadovezati da sam imala jedan dio traumatičnog iskustva iz mog djetinjstva i uvijek kad bi doživjela neki šok ili paničan napadaj našla bi nekakav mir kad bi uzela kist u ruku i počela slikati. Trajna oštećenja koja ostaju na psihi ne mogu se izbrisati iz prošlosti, ali sama energija koju izbacujem van tijekom slikanja daje mi tu neku slobodu koju osjetim izbacujući ju van.”
”Htjela bi se osvrnuti na način kojim sam slikala te boje koja sam koristila. Dva meni najznačajnija pravca na koje sam se osvrtala su impresionizam i ekspresionizam. Impresionizam se zaniva na zamislima umjetnost radi umjetnosti (l at pour l art) koje je zastupao Charles Baudelaire. Prema njemu je impresionist slikar koji prikazuje svijet koji vidi čovjek iz grada. On slika i urbani prostor; prizore s ulica. U tome sam prepoznala sebe jer nisam radila cjelovitu organsku viziju već imam osobni individualni vizualni dojam.”
”Način na koji ja doživljavam grad je jedinstven i individualan. Zbog toga mogu reći da su slike ekspresionističke jer izravno izražavam emocije i bavim se izražavanjem unutarnjih, psiholoških, duhovnih i egzistencijalnih stanja. Moja djela ukazuju na moju unutarnju podsvijest onako kako ja doživljavam noćna događanja i unutrašnje stanje mog duha. Moj rad je apstraktna forma u kojoj se početni motiv još može nasluttiti.”
”Sitni i nježni potezi kista koje koristim naglašavaju određene dijelove koje smatram da su bitni jer želim osjetiti potez kao kod impresionista koji stapanjem boje u boju dobivaju taj nekakav vizualni dojam. Smatram da je to dio mene i da kroz taj dio izražavam svoj karakter. S druge strane imam taj snažan potez na određenim djelovima koji koriste ekspresionisti koji na neki način opisuje mene kao snažnu osobu.”
”Sve u svemu ta dva smjera su mi neiscrpan izvor saznanja i inspiracije u smislu mog osobnog viđenja i mogućnosti korištenja razno raznih poteza. Koristili su mi kako bi se oslonila i promatrala njihove načine slikanja te razradila i uklopila ih u nekakav svoj način rada.”
”Najveći užitak mi daje slikanje prstima jer se onda totalno uživim u svoj rad. Na svaki prst stavim drugu nijansu boje te njima povlačim po slici. Potezi se izmješaju na nekoliko mjesta te daju jedan zanimljiv ekspresivan dojam. Na nekim sam mjestima čak koristila dlan kao tehničko sredstvo. Išla sam na poznata i određena mjesta u gradu i fotografirala tako da ostavim nekakav određen trag koji je prepoznatljiv na svakoj slici.”
”Najveći užitak mi daje slikanje prstima jer se onda totalno uživim u svoj rad. Na svaki prst stavim drugu nijansu boje te njima povlačim po slici. Potezi se izmješaju na nekoliko mjesta te daju jedan zanimljiv ekspresivan dojam. Na nekim sam mjestima čak koristila dlan kao tehničko sredstvo. Išla sam na poznata i određena mjesta u gradu i fotografirala tako da ostavim nekakav određen trag koji je prepoznatljiv na svakoj slici.”
Katarina Ferek Petrić
kontakt: 098/476-242
e-mail: katarinaferekpetric@gmail.com
autor: Flash.hr
1
20
20
20
